Rafinerijski kapaciteti u Zaljevu osakaćeni, zrakoplovni sektor snažno pogođen

PARIZ - Francuski ministar financija Roland Lescure izjavio je da je između 30 i 40 posto svih rafinerijskih kapaciteta u Zaljevu oštećeno ili uništeno u iranskim napadima odmazde, što je uzrokovalo deficit od 11 milijuna barela dnevno na globalnom tržištu nafte.

Lescure je upozorio da bi obnova oštećenih postrojenja mogla trajati i do tri godine, dok će za ponovno pokretanje onih postrojenja koja su zaustavljena u hitnim postupcima iz sigurnosnih razloga trebati nekoliko mjeseci. To znači da se svjetska energetska okosnica neće vratiti u prethodno stanje čak ni u slučaju trenutnog otvaranja Hormuškog tjesnaca ili mogućeg primirja.

U kojoj mjeri je rat na Bliskom istoku zasjekao globalno gospodarstvo najbolje pokazuju - uz nedostatak goriva na benzinskim postajama - rastuće cijene avionskih karata iz Azije za Europu, koje ukazuju na izuzetno tešku situaciju za turizam ovog ljeta. Najzabrinjavajuće u cijeloj priči je to što danas vidimo samo vrh ledenog brijega.

Zrakoplovni sektor već je pod ogromnim pritiskom, a troškovi goriva čine u prosjeku oko 30% ukupnih operativnih troškova zrakoplovnih kompanija. Kada se osnovna cijena kerozina udvostruči zbog takvih poremećaja u proizvodnji, zrakoplovne tvrtke više nemaju financijskih rezervi za održavanje pristupačnih cijena.

Situaciju dodatno pogoršava činjenica da su zrakoplovi prisiljeni letjeti znatno duljim rutama oko kriznih područja zbog zatvaranja zračnog prostora i neposrednih prijetnji nad regijom, što drastično povećava potrošnju goriva i troškove posade. Ova kombinacija rekordnih cijena energije i duljih ruta letova izravno pogađa europski turistički sektor, koji će se ovog ljeta suočiti s drastičnim padom posjetitelja s udaljenih tržišta, a neke će karte postati i do pet puta skuplje.

Strukturna oštećenja energetske infrastrukture o kojima je izvijestila Francuska jasan su znak da se globalno gospodarstvo suočava s produljenim razdobljem nestašica i visokih troškova, što će smanjiti troškove u cijelom spektru potrošača i gospodarstva.

Oni s nižim dohodovnim skupinama će, naravno, najviše patiti, jer rast plaća gotovo sigurno neće pratiti rast cijena ovaj put.