Merz: Iranci su nadigrali Trumpa
BERLIN - Iransko vodstvo je ponizilo SAD, ocijenio je njemački kancelar Friedrich Merz, sugerirajući da Teheran za pregovaračkim stolom nadmudruje Trumpovu administraciju.
Oštra procjena njemačkog kancelara o zastoju u američko-iranskim pregovorima izravno je u suprotnosti s nastojanjima Donalda Trumpa da situaciju prikaže u pozitivnom svjetlu, a izgledno je da će produbiti i ozbiljan transatlantski jaz između SAD-a i njegovih NATO saveznika, piše The Guardian.
"Trumpov tim je nadigran"
Prije dva dana Donald Trump otkazao je put američkih pregovarača u Islamabad, gdje su se trebali održati neizravni razgovori s iranskim izaslanstvom. Prethodni krug pregovora u pakistanskoj prijestolnici, održan dva tjedna ranije, završio je bez napretka, a američku delegaciju tada je predvodio potpredsjednik JD Vance.
Samo dan prije Merzove izjave, američki je predsjednik za Fox News rekao: "Mi držimo sve karte u rukama", dodavši da ako Teheran želi razgovarati, "mogu doći k nama ili nas mogu nazvati".
Obraćajući se studentima u Marsbergu, Merz je sugerirao da je upravo Trumpov tim taj koji je nadigran. "Očito je da su Iranci vrlo vješti pregovarači, ili još bolje, vrlo su vješti u izbjegavanju pregovora. Dopuste Amerikancima da doputuju u Islamabad, a onda ih puste da odu praznih ruku", rekao je.
"Cijelu naciju ponižava iransko vodstvo, pogotovo takozvana Revolucionarna garda. Zato se nadam da će se sve ovo što prije okončati", dodao je njemački kancelar.
Novi iranski prijedlog
Iran je u ponedjeljak iznio novi prijedlog za sporazum o prekidu vatre, usmjeren na otvaranje Hormuškog tjesnaca. Prema dužnosnicima iz regije, rasprave o nuklearnom oružju, projektilima, sankcijama i drugim pitanjima ostavile bi se za kasnije. Prema zakonu koji priprema iranski parlament, brodarske tvrtke morale bi plaćati Teheranu "usluge" prolaska kroz tjesnac, što je prije rata bilo besplatno.
Iranski dužnosnici izjavili su da bi Teheran na kraju bio spreman razgovarati i o nuklearnom pitanju, ali tek nakon što američka blokada prestane. Iranski pregovarači također se suočavaju s domaćim pritiskom Islamske revolucionarne garde i javnosti da ne raspravljaju o nuklearnim pitanjima.
Posrednici uključeni u razgovore smatraju da ovaj pristup vjerojatno neće uspjeti jer ne bi ispunio nijedan od proklamiranih ratnih ciljeva Washingtona, koji uključuju trajni prekid iranskog nuklearnog programa. "Hormuški tjesnac je posljedica rata, pa kako se onda to pitanje može rješavati prvo?", rekao je jedan diplomat upoznat s pregovorima.
Međunarodna pomorska organizacija UN-a (IMO) odlučno je odbacila ideju o nametanju naknada brodovima koji prolaze kroz Hormuški tjesnac. Glavni tajnik IMO-a Arsenio Dominguez izjavio je: "Ne postoji nikakva pravna osnova za uvođenje bilo kakvih poreza, carina ili naknada u tjesnacima koji služe za međunarodnu plovidbu."
Učinak američke protublokade
Iranska ponuda "prvo Hormuz" ipak sugerira značajan pomak u stavu Teherana. Režim je prethodno nastojao iskoristiti svoju blokadu izvoza nafte, plina i drugih dobara iz Zaljeva kao polugu za dobivanje širokih sigurnosnih jamstava. Međutim, nakon propasti pregovora u Islamabadu, Trump je uveo protublokadu pomorskog prometa koji koristi iranske luke, što je pogoršalo duboku gospodarsku krizu u Iranu.
Međunarodni monetarni fond predvidio je pad iranskog bruto domaćeg proizvoda za 6.1% ove godine, dok godišnja inflacija iznosi gotovo 70%, uz još brži rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda i zdravstvene skrbi. Blokada je također zaustavila povratak praznih iranskih tankera u luke, gdje bi mogli služiti kao skladišta. Iranu ponestaje načina za skladištenje svoje proizvodnje, a smanjenje proizvodnje imalo bi dugoročne štetne posljedice za njegov energetski sektor.