Hong Kong prestigao Švicarsku kao središte globalnog offshore bogatstva
HONG KONG - Hong Kong je prvi put prestigao Švicarsku kao najveće svjetsko prekogranično središte bogatstva, jer je priljev ulaganja s kineskog kopna pomogao da zasjeni tradicionalno utočište.
Upravitelji bogatstva na kineskom teritoriju rezervirali su 2,9 bilijuna dolara međunarodne imovine u 2025. godini, prema procjenama Boston Consulting Groupa.
Oko 60 posto toga došlo je iz kontinentalne Kine, a BCG predviđa da će brzi porast azijskog bogatstva proširiti jaz između Hong Konga i Švicarske na gotovo 600 milijardi dolara do kraja desetljeća, piše Financial Times.
Klijenti raspoređuju imovinu
Rast Kine potaknut je povratkom aktivnosti tržišta kapitala u Hong Kongu koji je tvrtkama omogućio prikupljanje sredstava u inozemstvu, kao i dominacijom zemlje u proizvodnji u sektorima poput električnih vozila.
No, uspon azijskog grada kao prekograničnog središta također odražava šire promjene u globalnim tokovima bogatstva, pri čemu klijenti nastoje rasporediti svoju imovinu u više jurisdikcija kako bi se zaštitili od geopolitičkih napetosti, rizika sankcija i političke nestabilnosti.
„Ovo je potpuno novi fenomen. Nisam vidio ništa slično“, rekao je Michael Pellman Rowland iz Baseline Wealth Managementa, neovisnog upravitelja sa sjedištem u Švicarskoj s globalnim klijentima.
Bogati klijenti koji su premještali novac u inozemstvo tradicionalno su bili motivirani poreznim planiranjem ili korporativnim strukturiranjem, rekao je Rowland, ali od pandemije koronavirusa sve su više tražili „jurisdikcijsku diverzifikaciju“ - raspoređivanje imovine po zemljama kako bi se zaštitili od geopolitičkih i političkih rizika.
Diverzifikacija je pomogla u jačanju dominacije najvećih svjetskih „centara za rezervacije“ - središta u kojima banke upravljaju i štite bogatstvo u inozemstvu za međunarodne klijente - prema riječima partnera BCG-a Michaela Kahlicha.
„Vidimo kako se pojavljuju dva različita središta“, rekao je Kahlich, s Hong Kongom i Singapurom koji usidravaju jednu mrežu u Aziji, a Švicarska, UAE i SAD formiraju suparničku os na zapadu.
Iako je Švicarska jače vezana za zrela zapadnoeuropska bogatstva i manje izložena brzorastućim azijskim tokovima bogatstva koji preoblikuju industriju, bankari su rekli da mnogi bogati azijski klijenti i dalje žele da imovina u konačnici bude rezervirana u Švicarskoj.
Većina velikih međunarodnih banaka, uključujući švicarske privatne zajmodavce, sada ima velike operacije rezervacija u Hong Kongu i Singapuru kako bi služile rastućem bogatstvu Azije.
Švicarci se opustili
No, financijeri se pitaju čini li zemlja dovoljno da ostane konkurentna, s obzirom na to da se njezina najveća banka, UBS, sukobljava s regulatorima oko novih pravila o kapitalu.
„Pitanje je čini li Švicarska dovoljno da aktivno brani svoju poziciju u upravljanju imovinom ili se samo oslanja na svoju stabilnost. Mislim da je to ovo drugo“, rekao je jedan bankar UBS-a sa sjedištem u Zürichu.
Drugi centri poput Dubaija također su brzo rasli od pandemije kao most između suparničkih istočnih i zapadnih fondova kapitala.
Banke, uključujući UBS, JPMorgan i Deutsche Bank, agresivno su se proširile u emiratu posljednjih godina, privučene nultom stopom poreza na dohodak, relativnom političkom stabilnošću i priljevom bogatih pojedinaca, hedge fondova i obiteljskih ureda iz cijele Rusije, Indije, Kine, Europe i Zaljeva.
No, prekogranično bogatstvo rezervirano u UAE-u ostaje mnogo manje nego u Švicarskoj ili Hong Kongu sa 721 milijardom dolara prošle godine, rekao je BCG, čak i uz rast od 11 posto. Singapur, još jedan veliki korisnik pomjeranja globalnog kapitala prema istoku, također je zabilježio umjeren rast nakon što su poznati slučajevi pranja novca izazvali regulatorne mjere i stroži nadzor bogatih stranih klijenata.