Ukrajina i Rusija idu u nove pregovore uz posredovanje SAD-a
KIJEV - Nova runda trilateralnih razgovora između Ukrajine, Rusije i SAD-a mogla početi u listopadu. Malo tko očekuje povijesni preokret, ali Kijev teži djelomičnoj deeskalaciji kako bi lakše prebrodio predstojeću zimu.
Ukrajina i Rusija signalizirale su spremnost da obnove trilateralne pregovore pod pokroviteljstvom Washingtona. „Pripremamo se. Za listopad", izjavio je Kirilo Budanov, šef kabineta ukrajinskog predsjednika. Slične poruke stižu i iz Moskve: „Ne isključujemo takvu mogućnost. Govorimo o doglednoj budućnosti“, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner posjetili su Moskvu i Kijev početkom rujna sa ciljem da ožive trilateralne pregovore i okončaju rat u Ukrajini. Prethodna runda razgovora održana je u siječnju i veljači 2026. godine u Abu Dabiju i Ženevi, ali bez rezultata, jer je pitanje kontrole nad teritorijima na istoku Ukrajine ostalo neriješeno.
Pitanje teritorija i dalje kamen spoticanja
Vladimir Putin i dalje zahtijeva više teritorija nego što Rusija trenutno kontrolira, potvrdio je Kushner 12. rujna, u online uključenju na sigurnosnu konferenciju YES u Kijevu.
„Predsjednik Putin je jasno povukao liniju kod onoga što želi postići. Ako se Ukrajina želi povući na tu liniju, očigledno je da imamo spreman ostatak sporazuma. Ukrajina to u ovom trenutku ne želi“, naglasio je američki izaslanik.
Ukrajinska vlada je nagovijestila spremnost za zamrzavanje sukoba duž trenutne linije bojišnice u zamjenu za sigurnosna jamstva.
Prema anketi Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju iz ljeta 2026. godine, takav korak bi podržalo 60 posto Ukrajinaca. Istovremeno, većina ispitanika odbija predaju teritorija koje Rusija nije uspjela osvojiti, dok 33 posto smatra da Ukrajina treba prepustiti područja koja Putin traži.
Ruska nadmoć u zraku – ključni problem za Kijev
Malo tko očekuje brzi uspjeh u pregovorima. „Da bi se rat okončao pregovorima, mora postojati paritet. Trenutno vlada pat-pozicija na frontu i tamo se malo toga mijenja, ali u zračnom ratu Rusija, nažalost, ima značajnu prednost“, izjavio je za DW politolog Volodimir Fesenko iz Kijeva.
Ukrajini ponestaje raketa za presretanje ruskih balističkih projektila. Pored toga, Rusija je intenzivirala napade novim dronovima na mlazni pogon, koji lete brže od starijih modela i teže ih je oboriti. Ruski zračni udari sve više pogađaju ukrajinsko gospodarstvo – skladišta, energetska postrojenja, benzinske crpke i željezničku infrastrukturu.
S druge strane, Kremlj optužuje Kijev da je otvorio „Pandorinu kutiju" napadima dugog dometa na rusko gospodarstvo i energetske objekte, koji traju od ljeta. Kijev tvrdi da je cilj ovih napada prisiliti Rusiju da sjedne za pregovarački stol.
Ukrajina strepi od zime
Zapadni saveznici Kijeva smatraju da strategija Ukrajine daje rezultate.
„Eskalacija nije problem, već znak uspjeha", ocijenio je Jonathan Powell, savjetnik za nacionalnu sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva, na konferenciji YES u Kijevu 11. rujna. „Naravno da Putin ne ide odmah na pregovore, već pokušava eskalirati situaciju koliko god može."
Powell je dodao da Zapad mora „zadržati pritisak" kako bi natjerao Putina na ozbiljne pregovore.
No ovaj optimizam se kosi sa ozbiljnom zabrinutošću u samoj Ukrajini zbog predstojeće zime. Tijekom 2025. godine su ruski napadi na energetsku infrastrukturu izazvali dugotrajne restrikcije struje i ostavili građane bez grijanja na niskim temperaturama.
„Očekujemo vrlo tešku zimu, kako zbog kritične infrastrukture koja se svakodnevno uništava u ruskim napadima, tako i zbog općih gospodarskih uvjeta u zemlji", izjavio je ukrajinski ministar gospodarstva Oleksandr Kravčenko.
Zelenski poziva na djelomičnu deeskalaciju
Rusija je odbacila ideju o prekidu vatre tijekom predstojećih razgovora. Kijev zato poziva na obustavu napada na energetsku infrastrukturu i deblokadu izvoza žita preko Crnog mora.
„Što nas uopće može dovesti do pregovora? Energija i žito. To je prvi korak, ono što možemo postići", rekao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski u intervjuu za DW od 12. rujna.
Politolog Fesenko smatra da bi dogovor o izvozu žita mogao biti lakši zadatak: „Na Crnom moru se i Ukrajina i Rusija suočavaju s velikim problemima. Izvoz žita je blokiran, luke su zatvorene, pa obje strane imaju interes da se to riješi."
S druge strane, energetsko primirje je teško postići. Ranjivost Ukrajine tijekom zime daje Putinu moćno sredstvo pritiska koje neće lako ispustiti iz ruku, ocjenjuje Fesenko.
Istovremeno SAD pojačava pritisak na Kijev da obustavi napade na ruska energetska postrojenja. „Gospodin Zelenski mora učiniti jednu stvar: mora prestati uništavati dizel gorivo u Rusiji", izjavio je Donald Trump u nedjelju (13.9.). „Postoji mnogo drugih meta. Ne udarajte na dizel gorivo, to nanosi štetu cijelom svijetu."
Kremlj odbija sastanak Zelenskog i Putina
Kremlj je već odbacio još jedan prijedlog Zelenskog – sastanak ruskog i ukrajinskog predsjednika u prosincu, na marginama samita G20 u Miamiju.
„Putin ne želi pregovarati sa Zelenskim. Od prošle godine je očigledno da želi dogovor s Trumpom", kaže Fesenko. „Ako Trump bude inzistirao, Putin bi mogao pristati na trilateralni sastanak lidera. Ali nema namjeru voditi direktne pregovore sa Zelenskim."
Ako pregovori počnu u listopadu, vodit će ih pregovarački timovi, a ne sami čelnici. Ipak, Kijev inzistira na tome da o teritorijalnim pitanjima mogu odlučivati isključivo predsjednici. „Teritorijalno pitanje ostaje goruće... Složena pitanja poput ovog rješavaju se samo na najvišoj razini“, poručio je Zelenski tijekom posjeta američkih izaslanika Kijevu.