Hlađenje u prometu i logistici prijeti hrvatskoj ekonomiji
ANALIZA - U trećem tromjesečju 2025. poslovni optimizam u Hrvatskoj znatno slabi, ponajviše u prometu i logistici gdje je Hlipo indeks za te djelatnosti pao 38,3 bodova, što je jasan signal hlađenja potražnje i zasićenja tržišta.
Slabiji sentiment odražava rast troškova rada, poremećaje u opskrbnim lancima i neizvjesnost vanjskotrgovinske potražnje. Globalna logistika prolazi kroz tzv. freight recesiju - višak kapaciteta i pad cijena smanjuju rentabilnost i ulaganja, dok se dio prometa preusmjerava na cestu i more, a Hrvatska ne koristi u potpunosti svoje komparativne prednosti.
Hrvatski promet slijedi europske trendove uz veće oscilacije. Nakon rekordne 2022., luke su 2024. zabilježile pad prometa od 11% na 20,9 milijuna tona, dok Rijeka bilježi trend rasta, a Split i Ploče stagniraju. Dominiraju tekući i rasuti tereti, no kontejnerski promet raste dvoznamenkasto (12- godišnji CAGR 20%), čime Rijeka na krilima ulaganjima od 380 milijuna EUR u terminal Rijeka Gateway jača ulogu regionalnog logističkog čvorišta i intermodalnog centra.
Cestovni prijevoz bilježi rast prihoda od 8,7% (2,7 mlrd EUR), ali pad dobiti od 10% i maržu od svega 4,2%, na razini 2020. godine. Trošak rada porastao je gotovo 14%, a unatoč rastu izvoza od 9,7%, konkurentnost sektora slabi. Sustav tuzemnih dnevnica nije mijenjan od 2019., pa su dnevnice u Hrvatskoj (30 EUR) znatno niže nego u susjednim zemljama, što potiče odljev vozača.
Sektor prometa i logistike se suočava s rastom troškova, nedostatkom radne snage i visokom stopom PDV-a na prijevoz putnika, dok modernizacija željeznice i ulaganja u terminale otvaraju razvojne mogućnosti pa se suočavamo s objektivnom prijetnjom nedostatka razvojnih kapaciteta. Posebno zabrinjava što sustav obračuna tuzemnih dnevnica nije mijenjan od 2019., što stvara dodatni pritisak na poslodavce i demotivira vozače.
U Hrvatskoj neoporeziva dnevnica iznosi 30 EUR, dok je u susjednim državama znatno viša – u BiH i Srbiji 50 EUR, Mađarskoj 70 EUR, Sloveniji 80 EUR, a u Italiji i Austriji 90 EUR. Takav jaz dodatno smanjuje privlačnost domaćeg tržišta rada jer vozači radije biraju inozemne poslodavce s boljim uvjetima. Zastarjela pravila o isplati dnevnica uzrokuju i neravnopravnost među radnicima koji obavljaju isti posao, ovisno o prebivalištu ili udaljenosti poslovnice, pa poslodavci razlike nadoknađuju kroz bruto povećanja, čime rastu troškovi i narušava se konkurentnost.
HUP predlaže niz mjera za jačanje otpornosti sektora: sniženu stopu PDV-a od 13% radi poticanja javnog prijevoza i demografske ravnoteže, uvođenje elektroničke naplate cestarine po kilometru, integraciju svih vidova javnog prijevoza s jedinstvenom kartom, potporu modernizaciji željeznice,suzbijanje nelojalne konkurencije, povećanje tuzemnih dnevnica i poticaje za mlade vozače. Izrazito važno je i porezno rasterećenje rada - povećanje osobnog odbitka, sniženje niže porezne stope i ograničenje osnovice zdravstvenog doprinosa - kako bi se zadržali radnici i povećala otpornost prometnog sustava.