Vina Vitus: Vinska investicija u budućnost Zagorja

Grožđe se pobralo, Martinje proslavilo, a vinski posao se nastavlja. Prema podacima Međunarodne organizacije za vinovu lozu i vino (OIV), Hrvatska bi ove godine trebala proizvesti oko 600 tisuća hektolitara vina, čak 24 posto više nego lani.

Dio tog rasta sigurno dolazi iz Hrvatskog zagorja, regije koja među bajkovitim brežuljcima već stoljećima njeguje grozdove i koja danas ima novi vinski brend. Brend koji spaja poduzetništvo, znanost i emociju. I to ne bilo kakvu, onu koja ima korijen u jednom zaboravljenom trsu.

Vina i vinarija Vitus obitelji Bratković, nije tek još jedan vinski projekt, nego primjer kako se očuvanje identiteta može pretvoriti u održivi poslovni model. I kako se iz jedne ‘male’ obiteljske ideje može izrasti u investiciju koja gradi cijelu regiju.

Autentičnost kao poslovna strategija

„Naš najveći kapital nije broj hektara ni etiketa. Najveći uspjeh je što smo spasili autohtone sorte Hrvatskog zagorja od zaborava,“ kaže Darko Bratković, director Trgocentra i pokretač brenda Vitus.

Ova rečenica možda najbolje opisuje poslovnu filozofiju projekta koji traje već gotovo dva desetljeća, od pronalaska prvih trsova Starohrvatske beline u dvorištu Ljudevita Gaja, do moderne vinarije u Komoru Začretskom koja uskoro otvara vrata.

Sve je počelo kao suradnja s Agronomskim fakultetom, u sklopu istraživačkog projekta revitalizacije starih sorata. No ono što je krenulo kao znanstveni eksperiment, preraslo je u tržišno održiv brend i primjer kako se inovacija može skrivati u tradiciji.

„Da smo ostali samo na eksperimentalnom matičnjaku, sve bi to nestalo. Ovako smo izgradili vinograde, brend i budućnost. To je projekt koji ne štiti samo vino, nego i identitet regije,“ dodaje Bratković.

“Moram spomenuti svog oca, Dragutina Bratkovića, bez čije vizije ne bismo imali ovo što imamo danas. Danas uživamo plodove tog truda, a iza svakog uspješnog koraka stoji mnogo strpljenja, točnosti i improvizacije. Tri ključne lekcije koje sam naučio iz osnovnog biznisa Trgocentra.“

Nova vinarija Vitus moderna je investicija s višeslojnom vrijednošću: uz proizvodni pogon, kušaonicu i smještajne kapacitete, planira i gastro ponudu temeljenu na lokalnim sastojcima.

Drugim riječima, ovo nije samo vinarija, nego projekt koji gradi čitavu mikroregiju.

„Spojili smo moderno i tradicionalno, u arhitekturi, proizvodnji i pristupu tržištu. Želimo da gosti ovdje dožive Zagorje kroz sve osjete, od čaše vina, tanjura na stolu, pogleda na naše ljepe brege“ kaže Bratković.

Vitus tako ne jača samo svoju tržišnu poziciju, nego i lokalnu ekonomiju. U gradnji i opremanju vinarije korištene su isključivo usluge zagorskih tvrtki, a sve od staklenih boca do etiketa proizvodi se u krugu od nekoliko kilometara.

„Održivi razvoj za nas nije trend, nego način poslovanja. Kroz Trgocentar smo naučili da se vrijednost stvara suradnjom. Zato Vitus raste zajedno s lokalnom zajednicom,“ pojašnjava Bratković.

Znanost i terroir

Enolog i agronom Mladen Kantoci, koji s Bratkovićima surađuje od samog početka, objašnjava da je Vitus spoj znanstvene preciznosti i stoljetne tradicije.

„Radimo sa sortama koje su preživjele Rimljane, ali koristimo tehnologiju 21. stoljeća. Bez kontrolirane fermentacije, preciznog praćenja procesa i modernih podruma, danas ne možete imati vrhunsko vino,“ ističe.

Kantoci otkriva da su zagorske berbe danas gotovo mjesec dana ranije nego prije, no zahvaljujući otpornim sortama, kvaliteta vina ostaje stabilna:

„Uspijevamo zadržati svježinu i balans. Naša vina su lagana, svježa i autentična, baš kao i regija iz koje dolaze.“

Vitus je tako postao i učionica. Studenti Agronomskog fakulteta redovito dolaze na praksu, a neki od njih su danas stalni članovi tima.

Autohtone sorte

U portfelju Vitusa danas je šest autohtonih sorti: od svježe Volovine crvene, koja je postala hit među ljubiteljima roséa vino za nova tržišta, do Modre kosovine, jedinog crnog vina koje će se moći kušati samo u Vitusovoj vinariji.

Kreirati vina od sorti sa takvim povijesnim značajem je iznimna čast, ističe. Pored klasičnih mirnih vina, pripremaju i pjenušac od Beline, što je, kaže Kantoci, logičan korak:

„Beline daju izvrsna bazna vina za pjenušce. Želimo da pjenušac bude češće prisutan na stolovima, a ne samo jednom ili dva puta godišnje.“

Zagorje – vinska regija koja ima što ponuditi svijetu

Zagorje je oduvijek bilo vinsko, ali nikad tržišno artikulirano kao što postaje danas.

„Svaka regija ima svoju priču, ali malo koja ima takvu koncentraciju autentičnosti. Naš zadatak nije kopirati druge, nego pokazati što Zagorje već ima,“ objašnjava Bratković.

Suradnja s Krapinsko-zagorskom županijom, koja je partner u projektu „Revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja“, dodatno je ojačala ovu priču.

„Županija nam je od početka bila vjetar u jedrima. Danas zajedno razvijamo eno-gastro, turističke projekte koji će brendirati Zagorje kao destinaciju izvornog doživljaja,“ dodaje.

Kako je Vitus dobio ime?

Naziv Vitus inspiriran je kapelicom svetog Vida koja se nalazi u blizini vinograda.

„I simbolično i osobno, ime ima veliko značenje. Moj sin nosi ime Vito, tako da je Vitus obiteljska priča koja se prenosi dalje,“ kaže Bratković.

Vitus nije samo vinarija. To je poslovni model koji dokazuje da lokalno može biti globalno relevantno.

U vremenu kad brendovi masovno traže „autentičnost“, Bratkovići su je jednostavno odlučili – živjeti.

U njihovom slučaju, uspjeh ne miriše na rizik i adrenalin tržišta, nego na zemlju, povijest, vino – ono što se uvijuek prepozna, bilo na tržištu, bilo u čaši.