Potez Lukoila razotkrio: Trumpove sankcije itekako djeluju
MOSKVA - Ruski naftni div Lukoil pristao je u četvrtak prodati svoju inozemnu imovinu američkoj investicijskoj tvrtki, što predstavlja snažan pokazatelj da sankcije koje je Moskvi uveo predsjednik Donald Trump počinju ozbiljno pogađati rusko gospodarstvo.
Predložena prodaja — čija se vrijednost, prema nekim procjenama, kreće oko 22 milijarde dolara — dolazi u trenutku kada se Lukoil suočava s američkim blokirajućim sankcijama i obvezama razduživanja, a mogla bi zadati težak, dugoročno razoran udarac Kremlju, piše Newsweek, ustvrdivši u opširnom analitičkom tekstu da je američki predsjednik "pogodio Rusiju jače od bilo koje ukrajinske rakete."
Važna poluga utjecaja
Lukoil, najveća ruska kompanija izvan državnog vlasništva prema prihodima, godinama se izdvajao među energetskim divovima po svojoj snažnoj međunarodnoj prisutnosti. Za razliku od državnih tvrtki poput Rosnjefta, Lukoil je agresivno ulagao u inozemstvo: razvijao rafinerije u Europi, eksploatacijska polja na Bliskom istoku te mrežu benzinskih postaja na više kontinenata. U Sjedinjenim Državama posjeduje oko 200 postaja, raspoređenih u New Jerseyju, New Yorku i Pennsylvaniji. Ta globalna mreža desetljećima je Moskvi osiguravala politički i ekonomski utjecaj u inozemstvu, dok je sam Lukoil djelomično štitila od domaćih ekonomskih potresa.
Taj se model počeo urušavati nakon što su SAD i zapadni saveznici uveli sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine. U listopadu 2025. Trumpova administracija dodatno je pojačala pritisak ciljanim sankcijama protiv Rosnjefta i Lukoila.
Taj potez pokazao se učinkovit — i jako bolan za Moskvu, javlja Newsweek.
Kako su Trumpove sankcije pogodile cilj
Sjedinjene Države su u listopadu uvele sankcije Lukoilu i Rosnjeftu s ciljem jačanja financijskog pritiska zbog ruske agresije na Ukrajinu. Ubrzo ih je slijedila Velika Britanija, koja je uvela vlastita ograničenja protiv tih kompanija, ali i desetaka brodova takozvane „flote u sjeni“, optuženih za pomaganje Rusiji u zaobilaženju zabrana izvoza nafte.
Bila je to prva velika sankcijska mjera protiv Rusije u Trumpovu drugom mandatu. Sankcije su „blokirale“ svu imovinu i interese Lukoila u SAD-u ili pod američkom kontrolom — što praktički znači njihovo zamrzavanje i zabranu korištenja ili prijenosa. Mjere se nisu odnosile samo na matičnu kompaniju, već i na brojne podružnice i povezane subjekte, čime je njihov učinak dodatno proširen.
Američki ministar financija Scott Bessent opisao je Lukoil u listopadu kao dio „ratnog stroja Kremlja“, dodavši: „Vrijeme je da se prekine ubijanje i odmah proglasi prekid vatre.“
Upitan o sankcijama, Trump — često kritiziran zbog promjenjivog odnosa prema Rusiji i Vladimiru Putinu — izjavio je: „Jednostavno sam osjetio da je došlo vrijeme. Dugo smo čekali.“
Američko Ministarstvo financija objasnilo je odluku riječima da ove mjere „povećavaju pritisak na ruski energetski sektor i slabe sposobnost Kremlja da financira svoj ratni stroj i održava oslabljeno gospodarstvo“.
Bliski Putinov saveznik Dmitrij Medvedev odmah je reagirao oštro, napisavši na društvenoj mreži X: „Ove odluke predstavljaju čin rata protiv Rusije. A sada je Trump u potpunoj solidarnosti s ludom Europom.“