Deutsche Telekom otvorio AI tvornicu u Münchenu

MUNCHEN - Deutsche Telekom u Münchenu je otvorio svoju novu „tvornicu umjetne inteligencije“. Postaje li Njemačka time doista neovisnija?

Na prvi pogled riječ je samo o ogoljenom kompleksu usred velikog gradilišta, okruženom zgradama s velikim uredima i hotelima na sjeveru Münchena u Njemačkoj. Prava snaga nove „Industrial AI Cloud“ infrastrukture, međutim, krije se pod zemljom: među kilometrima položenih optičkih vlakana, na šest katova raspoređeno je 10.000 specijaliziranih grafičkih procesora, takozvanih GPU-ova (Graphics Processing Units).

Oni mogu obavljati više računalnih operacija paralelno. Količine podataka su impresivne: oko 20 petabajta memorije — približno 20 milijuna gigabajta — i gotovo jedan petabajt radne memorije. S tolikom količinom podataka mogla bi se čitava ljudska povijest snimiti u 4K rezoluciji — od kamenog doba do doba TikToka.

Vlastita AI-infrastruktura na njemačkom tlu

Ovu računalnu snagu neće koristiti privatni korisnici, već velika i srednja poduzeća kojima su već sada potrebni golemi kapaciteti — primjerice automobilska i strojarska industrija, gdje se proizvodi i proizvodne linije sve češće simuliraju kao „digitalni blizanci“. Ponašanje materijala, aerodinamika, lanci opskrbe — sve to umjetna inteligencija može izračunati, otkriti pogreške i skratiti vrijeme razvoja.

Telekom navodi da će se kapaciteti za AI u Njemačkoj zahvaljujući ovom centru povećati za oko 50 posto. U prvu fazu izgradnje kompanija je uložila oko milijardu eura. Telekom osigurava infrastrukturu, podatkovni centar i operativno upravljanje. Hardver, međutim, dolazi od američkog proizvođača čipova Nvidije. Kao dodatni partner uključen je i SAP — među ostalim kako bi se AI-kapaciteti učinili dostupnima i državnim institucijama.

Booster za njemačku industriju umjetne inteligencije

Ponuda je otvorena za korisnike diljem Njemačke. Cilj je veća neovisnost o neeuropskim pružateljima usluga, dok obrada podataka i računalna snaga ostaju unutar zemlje. Za glavnog direktora Telekoma, Tima Höttgesa, stvar je jasna: bez umjetne inteligencije „možemo zaboraviti industriju i njemačko gospodarstvo“.

Prema njegovim riječima, samo oko pet posto visokoučinkovitih AI-čipova koristi se u Europi — dok se u SAD-u koristi 70 posto. Zato je münchenska tvornica „produkcijski booster“: nova računalna snaga mogla bi koristiti mnogim tvrtkama „za njihove proizvode i primjene“.

Političari oduševljeni — unatoč otvorenim pitanjima

Njemački kancelar Friedrich Merz (CDU) još je prošlog lipnja pohvalio planove Telekoma i Nvidije kao „značajan korak prema digitalnom suverenitetu i gospodarskoj budućnosti Njemačke“. Otvorenju u Münchenu nije prisustvovao, ali je savezna vlada bila predstavljena potpredsjednikom Larsom Klingbeilom (SPD) i ministrom za digitalizaciju Karstenom Wildbergerom (CDU), koji je taj dan nazvao „velikim danom za Njemačku i Europu“. I Klingbeil je izrazio snažnu potporu: AI-tvornica šalje „vrlo važan signal gospodarske snage i suverenosti“.

Predsjednik Kršćansko-socijalne unije (CSU) i bavarski premijer Markus Söder nazvao je projekt „doista impresivnim početkom njemačkog povratka u međunarodnu tehnološku utrku“. Na mogućnost daljnjeg proširenja tvornice Söder je reagirao još optimističnije: „Bit ćemo još mnogo snažniji.“

Posebno se cijeni i to što Telekom jamči da će svi podaci AI-aplikacija ostati u Njemačkoj te da će u radu biti angažirani isključivo zaposlenici iz Europe.

Ovisnost o SAD-u i Kini — na mala vrata?

Unatoč svim obećanjima, ostaje ključno pitanje: koliko je ova infrastruktura doista neovisna? Iako Telekom upravlja tvornicom, hardver dolazi od Nvidije — američkog diva koji ovisi o rijetkim metalima iz Kine.

Höttges je na dan otvaranja hvalio „infrastrukturu i platformu pod njemačkim i europskim pravom“, ali je priznao da bi bilo lijepo „da imamo jednu njemačku Nvidiju“. Ipak, američki čip smatra „dobrim kompromisom“.

S druge strane, iz lokacije se izvlači maksimum, osobito kada je riječ o održivosti: tvornica se nalazi uz münchenski potok Eisbach, čija se voda koristi za hlađenje sustava — a dobivena toplina grijala bi stanove i urede u okolici.

Ako potražnja poduzeća bude dovoljno velika, planira se proširenje za dodatnih 10.000 čipova. Sada je, pak, red trebao doći — na gospodarstvo.