Povijesni tjedan za slovensko tržište kapitala
KOMENTAR - Sljedeći tjedan bit će izuzetno važan za slovensko tržište kapitala, jer će se gotovo istovremeno dogoditi dva ključna događaja: 4. ožujka na Ljubljanskoj burzi započet će trgovanje dionicama Vzajemne, a 6. ožujka bit će uvedeni INR računi.
To znači da će posebno mali ulagači praktički istovremeno dobiti novi investicijski instrument i novi porezno povoljan okvir za ulaganje, stvarajući rijetku sinergiju na strani ponude i potražnje kapitala. Takvo vremensko usklađivanje može kratkoročno ojačati likvidnost, interes i aktivnost na tržištu, a dugoročno predstavlja važan test može li slovensko tržište kapitala iskoristiti ovaj zamah i pretvoriti ga u održiviji rast, veće sudjelovanje ulagača i razvijenije domaće investicijsko okruženje.
Likvidnost je ključan izazov
Osim toga, četiri tvrtke objavit će sljedeći tjedan nerevidirane financijske rezultate: Cinkarna Celje, Telekom Slovenije, Pozavarovalnica Sava i Zavarovalnica Triglav. Sezona zarada na domaćem tržištu već je ove godine donijela nekoliko pozitivnih iznenađenja, posebno u NLB-u, Luci Koper, a također i Krki, što dodatno jača investicijski sentiment i potvrđuje temeljnu stabilnost slovenskih blue-chip tvrtki.
Kako bi se poboljšala atraktivnost slovenskog tržišta kapitala za male ulagače, ključno je riješiti problem niže likvidnosti i rezultirajuće visoke volatilnosti. Podaci o trgovanju pokazuju da se likvidnost već postupno poboljšava. Ukupni promet na Ljubljanskoj burzi dosegao je približno 834,6 milijuna eura u 2025. godini, što je približno 65,9% više nego godinu prije. Povećana aktivnost ulagača potvrđuje da se, pod povoljnim uvjetima, likvidnost može relativno brzo ojačati, što dodatno naglašava važnost strukturnih mjera za njezinu dugoročnu stabilnost. Bilo bi dobro smanjiti volatilnost, što u praksi znači prvenstveno uvođenje više održavatelja likvidnosti (market kreatora) na svaku dionicu barem prve kotacije na Ljubljanskoj burzi. Veća prisutnost pružatelja likvidnosti smanjila bi razliku između kupovnih i prodajnih cijena, povećala dubinu tržišta i omogućila ulagačima lakši i učinkovitiji ulazak i izlazak iz investicija. To bi ojačalo povjerenje malih ulagača, jer bi tržište bilo stabilnije i predvidljivije.
Osim strukturnih mjera u području likvidnosti, iznimno je važna i sustavna financijska edukacija stanovništva. Više znanja o funkcioniranju tržišta kapitala, rizicima i dugoročnom ulaganju smanjilo bi strah od ulaganja i potaknulo šire sudjelovanje kućanstava na tržištu. U tome bi mogle sudjelovati financijske institucije, regulatori i obrazovne institucije.
Tržište kapitala stvara vrijednost kada štednja postane investicija
Paradoks moderne Europe je da unatoč financijskoj snazi i snažnom euru, ne ulaže dovoljno, jer mehanizam tržišta kapitala još nije dovoljno učinkovit. U Sloveniji i široj Europi veliki dio bogatstva ostaje na bankovnim računima kao neaktivni kapital, koji bez odgovarajućih uvjeta ne ulazi u investicije i postupno gubi svoju realnu vrijednost zbog inflacije. Takva sredstva ne financiraju nove tvrtke, radna mjesta ili inovacije, te stoga predstavljaju neiskorišteni razvojni potencijal gospodarstva. Temeljna funkcija tržišta kapitala nije sekundarno trgovanje između investitora, već primarna alokacija kapitala tvrtkama, gdje se štednja pretvara u investicije, produktivnost i gospodarski rast.
Kod izravnih primarnih ulaganja kućanstava, porezno opterećenje kapitala djeluje kao odlučujući inhibirajući faktor, jer smanjuje, a često i eliminira, spremnost investitora za financiranje realnog sektora. Primarno tržište predstavlja izravnu vezu između štednje i gospodarskog razvoja te ga je u danom okruženju logično poticati, a ne kočiti. Zemlje s izrazito nepovoljnim demografskim trendovima, uključujući Sloveniju, posebno su osjetljive u tom pogledu, jer samo starenje stanovništva smanjuje radnu snagu, poduzetničku dinamiku i poreznu osnovicu. Posljedično, svaki čimbenik koji koči ulaganja dugoročno utječe na niži rast, manja ulaganja i lošiju fiskalnu održivost, jer se porezna osnovica smanjuje brže nego što se može zamijeniti novim teretima.
Iskustvo zemalja s razvijenijim tržištima kapitala pokazuje da poticajno investicijsko okruženje značajno doprinosi aktiviranju štednje, što se odražava u većem rastu, produktivnosti i stabilnosti financijskog sustava.