Kovač: Ovaj rat neće brzo završiti, kriza će potrajati
LJUBLJANA - Prijete nam inflacija, više kamatne stope, pad gospodarskog rasta i u konačnici recesija, upozorava ekonomist Bogomir Kovač.
Također smatra da vlada kasni s mjerama i da Petrol apsolutno nije bio spreman na povećanu potražnju, piše RTV Slovenije.
Vlada je snizila trošarine. Što, ako išta, može učiniti? Ima li prostora za manevar?
Manevrskog prostora je relativno malo. Što se tiče utjecaja na strukturu cijena: naftni derivati sada će postati skuplji ili jeftiniji. Više cijene same po sebi će imati ulogu čišćenja na tržištu u smislu potrošnje. Vlada sada može manje-više pokušati usmjeriti potrošače prema alternativama, tj. javnom prijevozu i drugim racionalnijim procesima potrošnje. Prije svega, može se brinuti o osjetljivim profesionalnim potrošačima, poput poljoprivrednika, osjetljivijoj industriji, i tamo pokušati nadoknaditi nedostatak količina s jedne strane i cijene s druge.
Vlada je danas ukinula ograničenja količina. Mislite li da je ovo dobro rješenje?
Ovo je rješenje koje je u prvom dijelu promašeno za barem tjedan dana. U to vrijeme vladala je panika na tržištu, koju je, usput rečeno, također izazvala vlada, jer je objavljivala cijene, ali ostavimo po strani druge moguće razloge, poput ne baš dobro izvedene logistike kod dobavljača ili prodavača, poput Petrola i drugih. Da su, oslobađanjem rezervi koje je omogućila izvanredna situacija, u to vrijeme, prije tjedan dana, prije izbora, pokušali ograničiti i postaviti limite kako bi smanjili taj pritisak, onda bi to ipak bilo... Nešto se dogodilo u međuvremenu i sada ga opet popuštaju. Ograničenje je bilo posebno problematično s gledišta 200 litara ulja za kamione, jer s ovim ne stižemo nikamo.
Spomenuli ste gospodarstvo i poljoprivrednike. Vlada bi se sutra trebala sastati sa svim tim uključenim skupinama, onima koji su najviše pogođeni onim što se događa na tržištu. Što može učiniti? Ponoviti mjere iz 2022.? Znamo da je tada Rusija napala Ukrajinu i svijet se našao u krizi.
Vjerojatno to ima na umu, vlada je to već jednom učinila i može to ponovno učiniti. Ali moramo biti svjesni da je kriza koja je sada pred nama neusporediva s onom iz 2022.
Čak i ako ovaj rat brzo završi?
Ovaj rat neće brzo završiti. I ova pretpostavka mora se uzeti u stratešku procjenu. Vlade koje će ovo uzeti u stratešku procjenu moći će na vrijeme poduzeti mjere. Ova vlada nije na vrijeme pripremila mjere. To je problem polovice Europe danas: još uvijek se nadaju da će se priča riješiti sutra ili prekosutra. Očito se neće riješiti, jer se suočavamo s dvomjesečnim ili tromjesečnim ratom sa svim vrstama posljedica. Trenutno su ugroženi čak i položaji naftne infrastrukture. Ne radi se samo o prolasku kroz Hormuški tjesnac, već o uništavanju naftne infrastrukture. To je nešto što se nikada prije nije dogodilo, čak ni u takozvanom rusko-ukrajinskom ratu.
Spomenuli ste dva do tri mjeseca. Kakav nas lanac posljedica čeka, a koji ćemo vjerojatno svi osjetiti?
Taj lanac je relativno dobro poznat, jer su se usporedive krize dogodile 1973. i 1979. Ova može biti gora od one. To znači pritisak na cijeli lanac vrijednosti i na troškove i cijene. Dakle, prijeti nam inflacija. Središnje banke će odgovoriti višim kamatnim stopama. To će smanjiti gospodarski rast i ući ćemo u recesiju. Između 1979. i 1981. imali smo vrlo visoku razinu stagflacije u razvijenom svijetu, uključujući i fizička ograničenja s kojima smo se borili na kraju. Ako vam se ponuda počne značajno ograničavati, cijene će značajno porasti. Ove godine u cjelini, bez obzira na to kada rat završi, moramo računati na apsolutni pritisak na povećanje cijena i inflaciju koja će biti veća nego 2023. i 2024. godine.
Bili smo u izbornom razdoblju, a sada smo u postizbornom razdoblju. Mislite li da je i panika na benzinskim postajama bila dio predizborne priče?
Svakako u određenom smislu da. Teško je u ovom trenutku istražiti i reći što je to i kakve su bile reakcije. Vlada je nedvojbeno pogriješila u osjetljivom trenutku najavom povećanja cijena. Sama je stvorila uvjete za ovu paniku. Isto je bilo i 2022. godine kada je nastala ruska naftna kriza. To je okidač. Bez obzira na to što se otkriva iza kulisa, nepobitno je da Petrol nije bio spreman na ono što se dogodilo. Rezultat je da smo u najosjetljivijem političkom trenutku imali ljude koji su čekali, a ljutnja ljudi nije bila toliko usmjerena na Petrol koliko na samu vladu. Spor između Petrola i vlade