Dividende ostaju važna strategija za Ljubljansku burzu
LJUBLJANA - Dobit, novčani tokovi, dug, politika dividendi i sposobnost tvrtki da apsorbiraju veće troškove kapitala bez veće štete za svoje poslovanje vraćaju se u prvi plan.
To potvrđuju i kvartalni rezultati europskih tvrtki. Europske banke su godinu započele vrlo snažno. UBS je u prvom kvartalu ostvario neto dobit od tri milijarde dolara, što je 80 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a prihodi su porasli za 13 posto. Santander je prijavio rekordnu kvartalnu dobit od 3,56 milijardi eura, dok je Deutsche Bank ostvario dobit od približno 1,9 milijardi eura. Ovi rezultati pokazuju da europski bankarski sektor i dalje iskorištava okruženje viših kamatnih stopa, stabilne baze klijenata i relativno snažne poslovne aktivnosti.
Ohrabrujući signali dolaze i iz nekih drugih europskih sektora. Adidas je u prvom kvartalu povećao prihode sa 6,2 na 6,6 milijardi eura, a operativnu dobit sa 610 na 705 milijuna eura. To pokazuje da neke europske tvrtke i dalje uspijevaju povećati prihode i poboljšati profitabilnost unatoč izazovnijem makro okruženju. Ovo je važno za investitore, jer ovogodišnja priča o burzi ne ovisi samo o očekivanjima u vezi središnjih banaka, već i o stvarnoj otpornosti poslovanja tvrtki.
S druge strane, kineska slika nije toliko uvjerljiva. BYD, jedan od najvažnijih kineskih proizvođača električnih vozila, u prvom je tromjesečju ostvario 4,08 milijardi juana ili oko 512 milijuna eura neto dobiti, što je 55 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Prihodi su smanjeni za 11,8 posto na 150,2 milijarde juana. Rezultati pokazuju da kinesko tržište električnih vozila ostaje pod pritiskom slabije domaće potražnje, cjenovne konkurencije i pritiska na marže.
Ovo je važna poruka i za Ljubljansku burzu. SBITOP ima snažne temelje, a mnoge domaće tvrtke ostaju kapitalno stabilne, profitabilne i atraktivne u smislu dividendi. Ali u okruženju skupljeg novca rast vrijednosti ne dolazi sam od sebe. Investitori će biti selektivniji, pa će prednost imati tvrtke s vidljivom dobiti, niskim dugom, stabilnim poslovanjem i jasnom politikom dividendi.
Zato sezona dividendi ostaje jedna od ključnih priča slovenskog tržišta. Bliže se glavne skupštine, a prijedlozi dividendi nekoliko važnih tvrtki potvrđuju da Ljubljanska burza i dalje nudi investitorima konkretan povrat, a ne samo priče o budućem rastu. Krka, Triglav, Sava Re, Petrol, Telekom Slovenije, Cinkarna Celje, Luka Koper i NLB ostaju važan dio ove slike.
Među važnijim pričama o dividendama, NLB se posebno ističe. Na glavnoj skupštini 15. lipnja 2026. dioničari će odlučivati o prijedlogu za prvu isplatu dividende u iznosu od 138,4 milijuna eura, odnosno 6,92 eura bruto po dionici. Isplata je predviđena za 23. lipnja 2026., a očekuje se da će se druga tranša u istom iznosu predložiti prema kraju godine, pod uvjetom da ne bude značajnih aktivnosti preuzimanja. Predložena isplata predstavlja povećanje dividende za 8% i dodatno potvrđuje poziciju NLB-a kao jedne od središnjih dionica s dividendama na slovenskom tržištu.
U okruženju u kojem kamatne stope ostaju više, prinos od dividendi dobiva dodatnu težinu. Ne zato što dividende same po sebi eliminiraju tržišne rizike, već zato što investitorima nude opipljiv dio povrata u vrijeme kada širenje vrednovanja više nije zagarantirano. Slovensko tržište u tome ima prednost: veliki dio njegove atraktivnosti temelji se upravo na kombinaciji stabilnih poslovnih modela, relativno umjerenih vrednovanja i dividendi.
Sljedeći sastanci Feda stoga će biti važni ne samo za Wall Street, već i za europske i slovenske investitore. Ako nova komunikacija američke središnje banke bude jastrebovskija, tržišta bi mogla prilagoditi očekivanja u vezi s tempom smanjenja kamatnih stopa. To bi moglo donijeti veću volatilnost. Ali ako Fed pokaže više pragmatizma i otvori vrata postupnom popuštanju u drugoj polovici godine, to bi također moglo podržati europska tržišta dionica.
Zasad osnovna poruka ostaje jasna: jeftin novac se još ne vraća. Investitori bi se stoga trebali manje oslanjati na brzu pomoć središnjih banaka, a više na kvalitetu tvrtki, stvarnu dobit i održive dividende. U takvom okruženju neizvjesnost nije bez ikakvih problema, ali nije nužno ni neprijatelj investitora. Za one koji znaju razlikovati puke skupe priče od tvrtki sa stvarnim temeljima, to može postati i prilika.