Nizozemska ne želi ni čuti za ubrzani ulazak Srbije u EU
BRUXELLES - Pokušaj Europske komisije da pogura srpski pristupni proces prema članstvu u Europskoj uniji vjerojatno neće dobiti potrebnu potporu država članica, što dodatno razotkriva sve dublje podjele unutar Unije oko pitanja pod kojim uvjetima zemlje kandidatkinje trebaju napredovati prema članstvu.
Europska komisija u srijedu će na sastanku veleposlanika država članica u Bruxellesu zatražiti odobrenje za otvaranje novog pregovaračkog "klastera", odnosno skupine reformskih poglavlja koje zemlje kandidatkinje moraju ispuniti prije ulaska u EU. No nekoliko država članica skeptično je prema tom prijedlogu, a Nizozemska je spremna uložiti veto, potvrdilo je za POLITICO pet diplomata i dužnosnika upoznatih s pregovorima, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti.
Spor oko Srbije odražava širu raspravu o samoj svrsi proširenja Europske unije. Prema riječima dvojice europskih dužnosnika, Komisija posljednjih godina sve više proširenje promatra kao geopolitički instrument kojim želi zemlje iz europskog susjedstva čvršće vezati uz Bruxelles i udaljiti ih od utjecaja konkurentskih sila. Dio država članica, međutim, upozorava da kandidatkinje ne bi smjele biti nagrađene prije nego što ostvare konkretan napredak u području vladavine prava, demokracije i neovisnosti pravosuđa.
Srbija blokirana pet godina
Otvaranjem trećeg klastera započeli bi pregovori o usklađivanju srpskih propisa koji se odnose na prekogranične usluge s pravilima jedinstvenog europskog tržišta. To uključuje međusobno priznavanje stručnih kvalifikacija te pojednostavljenje poslovanja unutar europskog tržišta.
"Otvaranje trećeg klastera u pristupnim pregovorima Srbije odavno je trebalo biti ostvareno", izjavio je srpski ministar za europske integracije Nemanja Starović.
"Srbija je praktički već gotovo pet godina blokirana na istoj točki. Teško je tvrditi da reformski zahvati koje je državna uprava provela od 2022. godine nisu dovoljni barem za ovakav skroman pomak u pregovaračkom procesu."
Novo odgađanje odluke, upozorio je Starović, propustilo bi priliku za poticanje daljnjih reformi te bi predstavljalo "najveći mogući dar protueuropskim političkim snagama, kako u Srbiji tako i diljem kontinenta".
Pogrešna poruka Ukrajini i Moldaviji
Takvu procjenu u velikoj mjeri dijeli i Europska komisija. Bruxelles već godinama preporučuje otvaranje trećeg klastera, no za takvu je odluku potrebna jednoglasna potpora svih 27 država članica. Proces je posljednjih mjeseci ponovno zakočen zbog zabrinutosti dijela članica za stanje ljudskih prava u Srbiji.
Nizozemska, međutim, ostaje čvrsto protiv otvaranja novih pregovaračkih poglavlja Srbiji dok se zemlja nalazi na sadašnjem političkom kursu. Diplomati još dviju država članica također smatraju da prijedlog u ovom trenutku nema realne izglede za prolazak. Kako ističu, slanje pozitivnog signala zemlji koja i dalje održava bliske odnose s Rusijom poslalo bi pogrešnu poruku u trenutku kada Ukrajina i Moldavija još nisu otvorile sva pregovaračka poglavlja.
Jedan diplomat koji se protivi takvom pristupu ocijenio je da ideja o korištenju proširenja kao "geopolitičkog alata" za zadržavanje Srbije u europskoj orbiti funkcionira samo dok zemlja ne postane članica.