OECD pogoršao prognoze njemačkog rasta

BERLIN - Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) ponovno je naniže revidirala svoju prognozu gospodarskog rasta u Njemačkoj i sada vidi samo minijaturni rast od 0,2% za ovu godinu.

Grupacija, koja je u četvrtak objavila svoje gospodarske izglede u Parizu, već je snizila svoju prognozu rasta za Njemačku u privremenom izvješću u veljači na 0,3 posto s prognoze od 0,6 posto u studenome.

Za 2025. OECD očekuje da će njemačko gospodarstvo dobiti zamah i rasti za 1,1%.

Organizacija je kao glavnu prepreku rastu navela odluku ustavnog suda zemlje protiv dopuštanja preraspodjele 60 milijardi eura (64,2 milijarde dolara) nepotrošenih sredstava za zaštitu od koronavirusa u klimatski fond. Ta je odluka rezultirala neizvjesnošću oko planiranih poreznih poticaja za "zelena" ulaganja i negativno utjecala na povjerenje investitora.

Visoke kamatne stope također su smanjile ulaganja u stambeno tržište i drugdje.

OECD očekuje stabilan rast njemačkog izvoza u idućoj godini. Osim toga, pad inflacije i rast plaća već dovode do veće kupovne moći i porasta osobne potrošnje, što pogoduje gospodarstvu.

Grupa očekuje postupno povećanje privatnih ulaganja dijelom zbog novih opskrbnih lanaca, digitalizacije i širenja obnovljivih izvora energije.

Njemačka bi trebala potaknuti privatna i javna ulaganja, rekao je OECD, te dodatno digitalizirati svoju upravu i smanjiti administrativno opterećenje. Stručnjaci također preporučuju veću fleksibilnost poreznih pravila. Veća učinkovitost javne potrošnje i manje ekološki štetnih poreznih izdataka stvorili bi prostor za rješavanje velikih zaostataka u infrastrukturi i promicanje "zelenih" ulaganja.

Kako bi se suzbio nedostatak kvalificirane radne snage, OECD preporučuje više poticaja za žene, starije osobe i osobe s niskim primanjima. Obrazovanje i obuku također treba poboljšati.

U cijelom svijetu, OECD predviđa globalni rast od 3,1% ove godine i 3,2% sljedeće godine. U eurozoni očekuje rast od 0,7 posto, odnosno 1,5 posto.

OECD sa sjedištem u Parizu okuplja zemlje koje su predane demokraciji i tržišnom gospodarstvu. Uz velika gospodarstva poput Njemačke, Sjedinjenih Država i Japana, sada su članice i gospodarstva u usponu poput Meksika i Čilea.