Vučić i Orban spremaju crveni tepih za Xi Jinpinga

BUDIMPEŠTA - Kineski čelnik Xi Jinping provest će najveći dio svoje petodnevne turneje po Europi ovog tjedna u dvije male zemlje na istočnoj polovici kontinenta, regiji koju je Peking koristio kao uporište za svoje rastuće gospodarske ambicije u Europi.

Nakon zaustavljanja u Parizu u ponedjeljak kako bi započeo svoje prvo putovanje Europom u pet godina, Xi će potom otputovati u Mađarsku i Srbiju, dvije nacije s autokratskim vođama koje se smatraju prijateljski raspoloženima prema Kini i bliske ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, piše Associated Press.

Dok su glavni europski čelnici provodili više protekcionističke politike kako bi ograničili doseg Pekinga i Moskve na kontinentu, vlade nacionalističkih konzervativnih vođa Viktora Orbána iz Mađarske i Aleksandra Vučića iz Srbije snažno su se zalagale za gospodarske veze s Kinom, pozivajući velika ulaganja u infrastrukturu, proizvodnju, energije i tehnologije.

Kao prva zemlja Europske unije koja je sudjelovala u Xijevoj potpisanoj inicijativi Pojas i put, Mađarska se nalazi na sredini između svog članstva u EU-u i NATO-u i neobične otvorenosti prema diplomatskim i trgovinskim odnosima s istočnim autokracijama.

Tamás Matura, stručnjak za Kinu i izvanredni profesor na Sveučilištu Corvinus u Budimpešti, rekao je da je Mađarska domaćin velikim kineskim ulaganjima i proizvodnim pogonima - i njezin agnosticizam u poslovanju sa zemljama s nedostatkom demokratije i ljudskih prava - otvorila ključna vrata Kini unutar trgovinskog bloka EU.

"Mađarska vlada posljednji je pravi prijatelj Kine u cijeloj EU", rekao je Matura.

"Kinezima je sada vrlo važno da se skrase u zemlji koja je unutar granica EU-a ... i koja je prijateljski raspoložena prema kineskom političkom sustavu."

Jedna od glavnih koristi za Kinu od uspostavljanja baza unutar EU: izbjegavanje skupih tarifa. Europska komisija, izvršna ruka bloka, razmišlja o povećanju carina na uvoz kineskih električnih vozila (EV) sa sadašnjih 10% kako bi zaštitila europsko tržište proizvodnje automobila — oslonac za Njemačku, najveće gospodarstvo u EU od 27 članica.

Ipak, u prosincu je Mađarska najavila da će jedan od najvećih svjetskih proizvođača električnih vozila, kineski BYD, otvoriti svoju prvu europsku tvornicu za proizvodnju električnih vozila na jugu zemlje - prodor u EU koji bi mogao utjecati na konkurentnost autoindustrije kontinenta.

Taj je pomak već vidljiv u Budimpešti, gdje je jedan autosalon počeo smanjivati ponudu europskih vozila i umjesto toga uvesti modele koje proizvodi BYD.

Márk Schiller, direktor strategije i marketinga za obiteljsku Schiller Auto Group, rekao je kako vjeruje da europski proizvođači automobila "već zaostaju" za Kinom u prijelazu na proizvodnju električnih vozila. Njegova tvrtka nedavno je prestala prodavati automobile njemačkog proizvođača automobila Opel i prešla na BYD.

"Ovo je bio veliki pomak", rekao je Schiller.

Nepotvrđena izvješća sugeriraju da će tijekom Xijevog posjeta Mađarskoj od srijede do petka, on i Orbán najaviti još jednu investiciju u proizvodnju električnih vozila koja uključuje kineski Great Wall Motor. Orbánov ured nije odgovorio na višestruke zahtjeve za informacijama o rasporedu posjeta.

U Srbiji, na jugu Mađarske, Kina upravlja rudnicima i tvornicama diljem balkanske zemlje, dok su još milijardama zajmova za infrastrukturu financirane ceste, mostovi i nova postrojenja.

Mađarska i Srbija imaju sporazum s Pekingom o modernizaciji željeznice između glavnih gradova Budimpešte i Beograda, dio plana Pojasa i puta za povezivanje s lukom Pirej u Grčkoj pod kineskim nadzorom kao ulaznom točkom za kinesku robu u Središnju i Istočne Europe.

Veći dio projekta, za koji se nakon brojnih odgoda očekuje da će biti dovršen 2026., financiran je kreditima kineskih banaka — kapitalom koji su Mađarska i Srbija rado iskoristile.

Prema istraživačkom laboratoriju AidData na William & Mary, javnom sveučilištu u Virginiji, kineski zajmodavci izdali su zajmove u vrijednosti većoj od 22 milijarde dolara u devet zemalja srednje i istočne Europe između 2000. i 2021. godine.

Od tog iznosa, 9,4 milijarde dolara otišlo je u Mađarsku, a 5,7 milijardi u Srbiju, što je zadivljujuće u odnosu na ostale zemlje u regiji.

Vučić je rekao da je "počašćen" što Xi - kojeg često opisuje kao "prijatelja" - dolazi u posjet u utorak. On je uoči posjete rekao da će Srbija tražiti daljnja kineska ulaganja, posebno kada je riječ o naprednim tehnologijama.

No, ekonomski analitičar Mijat Lakićević kaže da ne očekuje nove velike investicijske poslove jer je “sve što Srbija radi s Kinom već dogovoreno”.

I Mađarska je stvorila povoljno investicijsko okruženje za Kinu, pružajući velikodušne porezne olakšice, subvencije i infrastrukturnu pomoć kineskim tvrtkama, kao i pomažući im u snalaženju u mađarskoj birokraciji.

“Rastiru im se crveni tepisi i vlada im sve napravi po mjeri. I to je ogromna prednost”, rekao je Matura.